Germanizam

Germanizmi (njem. Germanismus) je leksička, idiomska ili sintaksna jedinica, posuđenica iz nekog od germanskih u neki drugi jezik. To je, dakle, posvojenica, između ostalih, i u bosanski jezik. Najraniji oblici germanizama ovdje potiču od prvih kontakata južnoslavenskih prostora sa najezdom germanskih plemena (škare, npr.).

Germanizmi u bosanskom jeziku su obično leksičke prilagodbe, a većina ih je i fonološki i morfološki transformirana. (flaša, nafilovati, šnita). Nađeno je da najveći broj germanizama u bosanskom potiče iz južnonjemačkog, tj. austrijske varijante njemačkog jezika (npr. paradajz), što je bilo i logično očekivati, imajući u vidu historijsku prošlost ovih prostora.^[1][2][3]

Njemački jezik je u Bosni i Hercegovini, izvjesno vrijeme, bio jedan od službenih jezika (od 1878. do 1918.), kada su brojni leksemi ušli i u svakodnevni govor. Germanizmi su ovdje najčešći u zapadnoj Bosni.

1. ^ Petrović V.: Esekerski rječnik. FF Press, Zagreb, ISBN 978-953-175-283-1.
2. ^ Simeon R. (1969: Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva na osam jezika: hrvatsko-srpski, latinski, ruski, njemački, engleski, francuski, talijanski, španjolski, I-II, Zagreb.
3. ^ Тривунац М. (1937): Немачки утицаји у нашем језику : (из страног прегледа), Штампарија М. Сибинкића, Београд.