LibreOffice

LibreOffice
Početni ekran verzije 6.0.1
Početni ekran verzije 6.0.1
Originalni autor(i)StarDivision
Programer(i)The Document Foundation
Prvo izdanje25. 1. 2011.
Stabilna verzija
  • "Fresh": 7.5.0 / 2. 2. 2023.
  • "Still": 7.4.5 / 26. 1. 2023.
Probna verzija
7.5.0 RC3 / 2. 2. 2023.
Centralna arhivagit.libreoffice.org/core
Programski jezikC++, Java i Python
Operativni sistemLinux, Windows, macOS, FreeBSD, OpenBSD, NetBSD, Android (preglednik)
PlatformaIA-32, x86-64, ARMel, ARMhf, MIPS, MIPSel, PowerPC, Sparc, S390, S390x, IA-64
Standard(i)OpenDocument
Dostupno na110 jezika
VrstaKancelarijski alat za obradu podataka
LicencaMPLv2.0 (sekundarna licenca GNU GPL, LGPLv3+ ili Apache 2.0)
Veb-sajtlibreoffice.org

LibreOffice je komplet kancelarijskih alatki za obradu podataka, koga je razvila "The Document Foundation" kao besplatan softver i zamjena za postojeći OpenOffice.org. U potpunosti je kompatibilan sa ostalim uređivača podataka poput Microsoft Office-a, i dostupan je na nekoliko platformi. Cilj produkcije je da se napravi softver u podrški za ODF datoteke, bez ikakvog zahtjeva za izjavu autorskih prava. Ime LibreOffice je sastavljeno od dvije riječi. Prva riječ Libre, za španskom i francuskom znači besplatan i slobodan, dok je druga riječ Office engleska riječ za kancelariju ili ured. The Document Foundation objavljuje program svakih šest mjeseci, te će uskoro zadati stalni raspored, pa će se LibreOffice objavljivati u martu i u septembru.[1]

LibreOffice je preuzet preko 1,3 milijona puta. Pre-instaliran je kao uobičajeni softver za obradu podataka na sljedećim operativnim sistemima: Ubuntu,[2] openSUSE,[3] Linux Mint,[4] i Fedora.[5]

Komponenta Opis
Writer Program za obradu teksta, najsličniji programima Microsoft Word ili WordPerfect. Ponekad se koristi kao WYSIWYG uređivač.[6]
Calc Program za kalkulisanje (računanje) koji svojim izgledom sliči na programe Microsoft Excel i Lotus 1-2-3, iako ima svoje jedinstvene osobine.[7][8]
Impress Prezentacijski program u ovom paketu, najsličniji programu Microsoft PowerPoint. Prezentacije mogu biti sačuvane u .SWF formatu, što bi dozvolilo da se puste na bilo kojem računaru koji ima instaliran Adobe Flash.[7][9]
Base Program koji služi za menadžment baza podataka sličan programu Microsoft Access. LibreOffice Base dozvoljava korisnicima da kreiraju i uređuju baze podataka, pripremaju i razvijaju razne formulare i izvještaje za lagan pristup podacima. Poput Access-a, može se koristiti za razne sisteme baza podataka kao što su JET, ODBC, MySQL ili PostgreSQL formati.[10]
Draw Program za uređivanje vektorske grafike sličan programu Microsoft Visio te je kompatibilan sa ranijim verzijama CorelDRAW programa. Omogućava spojeve između oblika, koje se rasprostiru u raznim vrstama oblika kao što su razni dijagrami. Preko njega također možete objavljivati, te je po toj usluzi još sličniji programima Microsoft Publisher i Scribus.[11]
Math Aplikacija dizajnirana za pravljenje i uređivanje matematičkih formula. Aplikacija koristi vrstu XML-a za pravljenje formula, kao što je to pred-određeno u specifikacijama OpenDocument formata. Ove formule, mogu biti postavljene odnosno unešene u druge programe LibreOffice paketa, kao što su Writer i Calc.[12]
  1. ^ http://wiki.documentfoundation.org/ReleasePlan
  2. ^ Canonical. "Desktop features - Ubuntu". www.ubuntu.com. Pristupljeno 2. 5. 2018.
  3. ^ "openSUSE 11.4 Will Be First To Roll Out With LibreOffice". Pristupljeno 2. 5. 2018.
  4. ^ "Linux Mint 11 "Katya" released - The H Open: News and Features". www.h-online.com. Pristupljeno 2. 5. 2018.
  5. ^ "Features/LibreOffice - Fedora Project Wiki". fedoraproject.org. Pristupljeno 2. 5. 2018.
  6. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 16. 6. 2012. Pristupljeno 18. 6. 2011.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  7. ^ a b "Features - LibreOffice - Free Office Suite - Fun Project - Fantastic People". www.libreoffice.org. Pristupljeno 2. 5. 2018.
  8. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 20. 11. 2011. Pristupljeno 18. 6. 2011.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  9. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 17. 11. 2011. Pristupljeno 18. 6. 2011.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  10. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 7. 1. 2012. Pristupljeno 18. 6. 2011.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  11. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 20. 11. 2011. Pristupljeno 18. 6. 2011.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
  12. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 23. 11. 2011. Pristupljeno 18. 6. 2011.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Nelliwinne