Nymphaeaceae

Nymphaceae (Porodica lopoča)
Raspon fosila: Rana kreda, prije 130 miliona godina – Sadašnjost
Nymphaea nouchali
Sistematika
Carstvo	Plantae
Divizija	Tracheophyta
Razred	Magnoliopsida
Red	Nymphaeales
Porodica	Nymphaeaceae
Rod	Salisb.
Rodovi
Barclaya Euryale Nuphar Nymphaea Victoria

Nymphaeaceae je porodica cvjetnica koja se negdje zove vodeni ljiljani, a u Bosni i Hercegovini i većini ostalih balkanskim područja to su lopoči. Obuhvata rizomske vodene biljke u umjerenim i tropskim klimama širom svijeta. Porodica ima pet rodova s oko 70 poznatih vrsta.^[1]

Lopoči su ukorijenjeni su u tlima dna vodenih bazena, a listovi i cvjetovi plutaju na površini ili izlaze iz nje. Listovi su okrugli, s radijalnim zarezom u rodovima Nymphaea i Nuphar, ali potpuno okrugli u Victoria i Euryale.

Dobro su proučen biljni kladus, jer su se njihovi veliki cvjetovi s više nespecijaliziranih dijelova isprva smatrali da predstavljaju obrazac najranijih cvjetnica, a kasnije genetičke studije potvrdile su njihov evolucijski položaj kao baznih angiospermi . Analize cvjetne morfologije i molekularnih karakteristika i usporedbe sa sestrinskim taksonom, porodicom Cabombaceae, pokazuju, međutim, da su cvjetovi postojećih lopoča s najviše cvjetnih dijelova izvedeniji od rodova s manje tih dijelovi. Rodovi s više cvjetnih dijelova, Nuphar, Nimmphaea, Victoria, imaju sindrom oprašivanja, dok rodove s manjim brojem dijelova oprašuju muhe, tvrdokrilci ili pčele ili su samooplodne pomoću vjetra. Filogenija, klasifikacija i cvjetna evolucija vodenih lopoča (Nymphaeaceae; Nymphaeales). Dakle, veliki broj relativno nespecijaliziranih cvjetnih organa u Nymphaeaceae nije ono stanje kao kod predaka kladusa.

Lopoči nemaju površinske listove tokom zime, pa zbog toga plinovi u lakunama rizoma stvaraju ravnotežu sa plinovima taložne vode. Preostali unutrašnji pritisak utjelovljen je stalnim strujama mjehurića koji se javljaju kada listovi izrastaju u proljeće.

1. ^ Christenhusz, M. J. M.; Byng, J. W. (2016). "The number of known plants species in the world and its annual increase". Phytotaxa. 261 (3): 201–217. doi:10.11646/phytotaxa.261.3.1. Nepoznati parametar |lastauthoramp= zanemaren (prijedlog zamjene: |name-list-style=) (pomoć)