Protesti povodom smrti Georgea Floyda[1][2] nasilni su protesti i nemiri[2] u Sjedinjenim Američkim Državama koji su započeli u Minneapolisu u saveznoj državiMinnesoti, prije nego što su se proširili na cijelu državu. Uzrok protesta je smrt nenaoružanog Afroamerikanca Georgea Floyda koji je umro nakon što je službenik policijske uprave Minneapolis (MPD) Derek Chauvin klečao na vratu 8 minuta i 46 sekundi nakon što je George bio uhapšen i privezan. Uz Dereka Chauvina bila su još trojica policajca koji su sudjelovali u hapšenju, a svi su 26. maja otpušteni s posla i protiv njih je pokrenuta istraga.[3]
Protesti ispred policijske stanice u Minneapolisu[4] doveli su do sukoba između demonstranata i policijskih službenika koja je koristila suzavac i gumene metke.[5][6] Protesti su se proširili na preko 200 drugih gradova u Sjedinjenim Američkim Državama, istovremeno podržavajući pokret Black Lives Matter (bosanski: Životi crnaca vrijede). Najmanje 25 gradova u 16 država uvelo je policijski sat, a aktivirana je i Nacionalna garda SAD-a s preko 5.000 trupa.[7] Trump je 2. juna 2020. prijetio izvođenjem vojske i okarakterisao demonstracije "aktom domaćeg terorizma". Ovo su bili najveći protesti u SAD-u od 1968. godine, kada je ubijen aktivista i borac za ljudska prava Martin Luhter King Jr.[8]