Back Алеқсандр Македонски Abkhazian Alexander Agung ACE Alexander die Grote Afrikaans Alexander der Grosse ALS ታላቁ እስክንድር Amharic Aleixandre lo Gran AN Alexander Mæcedonia Cyning ANG सिकन्दर महान ANP الإسكندر الأكبر Arabic ܐܠܟܣܢܕܪܘܣ ܪܒܐ ARC
| Aleksandar III Makedonski Ἀλέξανδρος ὁ Μέγας | |
|---|---|
.jpg) | |
| Kralj Makedonije | |
| Vladavina | 336–323. p. n. e. |
| Prethodnik | Filip II |
| Nasljednik | Filip III |
| Faraon Egipta | |
| Vladavina | 332–323. p.n.e. |
| Prethodnik | Darije III |
| Nasljednik | Filip III |
| Kralj Perzije | |
| Vladavina | 330–323. p.n.e. |
| Prethodnik | Darije III |
| Nasljednik | Filip III |
| Supružnik | Roksana Stateira II Parisatis II |
| Djeca | Aleksandar IV Makedonski |
| Dinastija | Argead |
| Otac | Filip II Makedonski |
| Majka | Olimpija Epirska |
| Rođenje | 20. juli 356. p. n. e. Pella, Kraljevina Makedonija |
| Smrt | 10. juni 323. p. n. e. (u 32. godini) Babilon, Kraljevina Makedonija |
Aleksandar III Makedonski (starogrčki: Ἀλέξανδρος ὁ Μέγας; 20. juli 356. pr. n. e – 10. juni 323. pr. n. e), poznatiji kao Aleksandar Veliki[a] bio je kralj Makedonije i član dinastije Argeada. Rođen u Peli 356. godine pr. n. e, Aleksandar je naslijedio svog oca, Filipa II, na prijestolju u dobi od dvadeset godina.[2] On je proveo većinu svojih vladajućih godina u vojnoj kampanji bez presedana kroz Aziju i sjeveroistok Afrike, dok u dobi od trideset godina nije stvorio jedno od najvećih carstava antičkog svijeta, koje se prostiralo od Grčke do Egipta i sjeverozapada drevne Indije.[3] Bio je neporažen u borbi i smatra se jednim od najuspješnijih vojnih zapovjednika u historiji.[4][5]
U mladosti, Aleksandra je podučavao filozof Aristotel do njegove 16. godine. Kada je naslijedio svog oca na prijestolju 336. prije nove ere, nakon ubistva Filipa, Aleksandar je naslijedio snažno carstvo i iskusnu vojsku. On je proglašen vojskovođom Grčke i iskoristio je ovaj čin za pokretanje vojnih planova širenja njegovog oca.
Izvršio je invaziju 334. prije nove ere na Ahemenidsko carstvo, zauzevši Malu Aziju, započevši niz kampanja koje su trajale deset godina. Aleksandar je slomio moć Perzije u nizu odlučujućih bitki, posebno u borbama kod Isa i Gaugamela. On je kasnije svrgnuo Perzijskog kralja Darija III i osvojio čitavo Prvo Perzijsko carstvo. U tom trenutku, njegovo carstvo se protezalo od Jadranskog mora do rijeke Ind. U nastojanju da stigne do "kraja svijeta i velikog vanjskog mora", napao je Indiju 326. pr. n. e, ali je na kraju bio prisiljen da se vrati na zahtjev svojih vojnika. Aleksandar je umro u Babilonu 323. pr. n. e, u gradu u kojem je planirao kampanju koja bi počela invazijom na Arabiju. U godinama nakon njegove smrti, niz građanskih ratova pocijepao je carstvo, što je rezultiralo stvaranjem nekoliko država u kojima su vladali dijadosi, Aleksandrovi preživjeli generali i nasljednici.
Aleksandrovo naslijeđe uključuje kulturnu difuziju koju su izvršila njegova osvajanja, kao što je grčko-budizam. Osnovao je dvadesetak gradova koji nose njegovo ime, najpoznatiji je Aleksandrija u Egiptu. Njegove gradove su naseljavali grčki kolonisti, a samim time su širili grčku kulturu na istoku što je rezultiralo novom helenističkom civilizacijom, čiji su aspekti bili vidljivi u tradiciji Bizantije sredinom 15. stoljeća i istočne Anadolije do 1920. godine. Aleksandar je postao legendaran kao klasični heroj, a karakteristike su istaknute u historiji, grčkim mitovima i negrčkim kulturama. On je postao mjera na osnovu kojeg vojni lideri porede sebe, a u vojnim akademijama širom svijeta još se uvijek uče njegove taktike.[6] Njegovo naslijeđe često ga ubraja među najbolje svjetske ličnosti svih vremena, zajedno sa njegovim učiteljem Aristotelom.
- ^ Diana Spencer (22. 11. 2019). "Alexander the Great, reception of". Oxford Research Encyclopedia of Classics. Oxford Research Encyclopedias. doi:10.1093/acrefore/9780199381135.013.8048. ISBN 978-0-19-938113-5. Pristupljeno 9. 11. 2021.
Alexander enjoys the epithet the Great for the first time in Plautus's Roman comedy Mostellaria (775–777).
- ^ "N.G.L. Hammond, F.W Wallbank - A HISTORY OF MACEDONIA". Oxford university press, 2001. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ^ Bloom, Jonathan M.; Blair, Sheila S. (2009) The Grove Encyclopedia of Islamic Art and Architecture: Mosul to Zirid, Volume 3. (Oxford University Press Incorporated, 2009), 385; "[Khojand, Tajikistan]; As the easternmost outpost of the empire of Alexander the Great, the city was renamed Alexandria Eschate ("furthest Alexandria") in 329 BCE."Golden, Peter B. Central Asia in World History (Oxford University Press, 2011), 25;"[...] his campaigns in Central Asia brought Khwarazm, Sogdia and Bactria under Graeco-Macedonian rule. As elsewhere, Alexander founded or renamed a number of cities, such as Alexandria Eschate ("Outernmost Alexandria", near modern Khojent in Tajikistan)."
- ^ Yenne 2010, str. 159.
- ^ "Alexander the Great's Achievements". Britannica. "Alexander the Great was one of the greatest military strategists and leaders in world history."
- ^ Yenne 2010, str. viii.
Greška kod citiranja: <ref> oznake postoje za grupu pod imenom "lower-alpha", ali nije pronađena pripadajuća <references group="lower-alpha"/> oznaka, ili zatvarajući </ref> nedostaje