Antropologija

Antropologija (grč. άνθρωπος - antropos = čovjek + λoγοs - logos = nauka, znanje, znanost, učenje), u najširem smislu, obuhvata praktično sve oblasti ljudske spoznaje jer svako znanje o sebi i okolnom svijetu može uticati na sopstveno ponašanje prema prirodi i društvu.^[1][2][3][4]

Svi ljudi današnjice i njihovi neposredni fosilni preci pripadaju jednoj i jedinstvenoj biološkoj vrsti – Homo sapiens (lat. homo = čovjek, sapiens = razumni, umni, onaj koji zna), koja je proizvod prirode i njen nerazdvojni dio. Međutim, čovjek je veoma osobeno prirodno biće – jedino živo biće u općoj ekonomiji prirode koje svoj opstanak osigurava svjesnom proizvodnjom egzistencijalnih uvjeta. Kao aktivni stvaralac sredstava za život, on prilagođava i mijenja svoju sredinu, unoseći u nju krupne – samo njemu svojstvene – antropogene promjene. Zato čovjekov položaj u prirodi, pored čisto bioloških, ima i posebne – društvene i kulturne odrednice. Na toj osnovi antropologija se dijeli na biološku (bioantropologija) i društvenu, tj. kulturološku (kulturalna antropologija, socioantropologija).

1. ^ Boaz N. T. (1999): Essentials of biological anthropology. Prentice Hall, New Jersey,ISBN 0-13-080793-1.
2. ^ Mader S. S. (2000): Human biology. McGraw-Hill, New York, ISBN 0-07-290584-0; ISBN 0-07-117940-2 (ISE)
3. ^ Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
4. ^ Darvin Č. (1991): Postanak čoveka. Prosveta, Beograd.