Apartheid

Apartheid (bos. razdvajanje) je bio sistem institucijalnog rasnog razdvajanja stanovništva u Južnoafričkoj Republici od 1948. godine do ranih 1990-ih.^[1][2] Njime je stanovništvo Južnoafričke Republike bilo podijeljeno na bijelce, crnce, Indijce i "obojene" (mulate), s time da su jedino bijelci imali puna politička prava.^[3] Apartheid je karakterizirala autoritarna politička kultura koja je osiguravala da Južnoafričkoj Republici politički, društveno i ekonomski dominira manjinsko bjelačko stanovništvo. Prema ovom sistemu društvenog raslojavanja, najviši status imali su bijeli građani, zatim Indijanci i obojeni, zatim crni Afrikanci. Ekonomsko naslijeđe i društveni efekti apartheida nastavljaju se do danas.^[4][5][6]

Uopšteno govoreći, apartheid je razgraničen na "sitni apartheid", koji je podrazumijevao segregaciju javnih objekata i društvenih događaja, i "veliki apartheid", koji je diktirao mogućnosti stanovanja i zapošljavanja prema rasi.^[7] Prvi zakon o apartheidu bio je Zakon o zabrani mješovitih brakova iz 1949. godine, nakon čega je slijedio Zakon o izmjenama i dopunama zakona o nemoralnosti iz 1950. godine, koji je za većinu državljana Južne Afrike učinio ilegalnim da se vjenčaju ili vode seksualne odnose preko rasnih linija.^[8] Zakon o registraciji stanovništva iz 1950. klasificirao je sve Južnoafrikance u jednu od četiri rasne grupe na osnovu izgleda, poznatog porijekla, socioekonomskog statusa i kulturnog načina života: "crne", "bijele", "obojene" i "indijance", posljednje dvije su uključivale nekoliko podklasifikacija.^[9] Mjesta stanovanja određena su rasnom klasifikacijom.^[8] Između 1960. i 1983. godine, 3,5 miliona crnih Afrikanaca je uklonjeno iz svojih domova i prisiljeno u segregirana naselja kao rezultat zakona o apartheidu, u nekim od najvećih masovnih deložacija u modernoj historiji.^[10] Većina ovih ciljanih uklanjanja imala je za cilj ograničavanje crne populacije na deset određenih "plemenskih domovina", također poznatih kao bantustani, od kojih su četiri postale nominalno nezavisne države.^[8] Vlada je objavila da će preseljene osobe izgubiti svoje južnoafričko državljanstvo kad budu apsorbirane u bantustans.^[7]

Aparthejd je izazvao značajno međunarodno i domaće protivljenje, što je rezultiralo nekim od najutjecajnijih globalnih društvenih pokreta 20. vijeka.^[11] Bio je meta čestih osuda u Ujedinjenim nacijama i doveo je do velikih embarga na oružje i trgovinu Južnoj Africi.^[12] Tokom 1970-ih i 1980-ih, unutrašnji otpor apartheidu je postajao sve militantniji, što je izazvalo brutalne obračune od strane vlade Nacionalne partije i dugotrajno sektaško nasilje koje je ostavilo hiljade mrtvih ili pritvorenih.^[13] Poduzete su neke reforme sistema apartheida, uključujući omogućavanje indijske i obojene političke zastupljenosti u parlamentu, ali ove mjere nisu uspjele umiriti većinu aktivističkih grupa.^[14]

Između 1987. i 1993. Nacionalna partija je ušla u bilateralne pregovore sa Afričkim nacionalnim kongresom (ANC), vodećim političkim pokretom protiv apartheida, za okončanje segregacije i uvođenje vladavine većine.^[14][15] Godine 1990., istaknute ličnosti ANC-a kao što je Nelson Mandela puštene su iz zatvora.^[16] Zakon o aparthejdu je ukinut 17. juna 1991. godine,^[2] što je dovelo do multirasnih izbora u aprilu 1994. godine.^[17]

1. ^ "Repeal of Population Registration Act". C-Span. 17. 6. 1991. Arhivirano s originala, 12. 6. 2018. Pristupljeno 7. 6. 2018.
2. ^ ^{a b} Myre, Greg (18. 6. 1991). "South Africa ends racial classifications". Cape Girardeau: Southeast Missourian. Associated Press. Arhivirano s originala, 8. 6. 2020. Pristupljeno 1. 3. 2018.
3. ^ Mayne, Alan (1999). From Politics Past to Politics Future: An Integrated Analysis of Current and Emergent Paradigms. Westport, Connecticut: Praeger. str. 52. ISBN 978-0-275-96151-0.
4. ^ Leander (15. 6. 2015). "Despite the 1994 political victory against apartheid, its economic legacy persists by Haydn Cornish-Jenkins". South African History Online (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 2. 5. 2018. Pristupljeno 2. 5. 2018.
5. ^ "'Apartheid legacy haunts SA economy' – SABC News – Breaking news, special reports, world, business, sport coverage of all South African current events. Africa's news leader". www.sabcnews.com (jezik: engleski). 27. 4. 2018. Arhivirano s originala, 19. 11. 2018. Pristupljeno 2. 5. 2018.
6. ^ "Ramaphosa's tough job on fixing Apartheid legacy". 6. 4. 2018. Arhivirano s originala, 23. 6. 2018.
7. ^ ^{a b} Crompton, Samuel Willard (2007). Desmond Tutu: Fighting Apartheid. New York: Chelsea House, Publishers. str. 34–35. ISBN 978-0791092217.
8. ^ ^{a b c} Walton, F. Carl; Udayakumar, S.P.; Muck, William; McIlwain, Charlton; Kramer, Eric; Jensen, Robert; Ibrahim, Vivian; Caliendo, Stephen Maynard; Asher, Nhia (2011). The Routledge Companion to Race and Ethnicity. New York: Routledge Books. str. 103–105. ISBN 978-0415777070.
9. ^ Baldwin-Ragaven, Laurel; London, Lesley; du Gruchy, Jeanelle (1999). An ambulance of the wrong colour: health professionals, human rights and ethics in South Africa. Juta and Company Limited. p. 18
10. ^ "South Africa – Overcoming Apartheid". African Studies Center of Michigan State University. Arhivirano s originala, 14. 12. 2013. Pristupljeno 26. 12. 2013.
11. ^ Lodge, Tim (2011). Sharpeville: An Apartheid Massacre and Its Consequences. Oxford: Oxford University Press. str. 234–235. ISBN 978-0192801852.
12. ^ Lodge, Tom (1983). Black Politics in South Africa Since 1945. New York: Longman.
13. ^ Pandey, Satish Chandra (2006). International Terrorism and the Contemporary World. New Delhi: Sarup & Sons, Publishers. str. 197–199. ISBN 978-8176256384.
14. ^ ^{a b} Thomas, Scott (1995). The Diplomacy of Liberation: The Foreign Relations of the ANC Since 1960. London: Tauris Academic Studies. str. 202–210. ISBN 978-1850439936.
15. ^ "De Klerk dismantles apartheid in South Africa". BBC News. 2. 2. 1990. Arhivirano s originala, 15. 2. 2009. Pristupljeno 21. 2. 2009.
16. ^ Alex Duval Smith (31. 1. 2010). "Why FW de Klerk let Nelson Mandela out of prison". The Guardian. Arhivirano s originala, 17. 3. 2016. Pristupljeno 25. 3. 2016.
17. ^ Mitchell, Thomas (2008). Native vs Settler: Ethnic Conflict in Israel/Palestine, Northern Ireland and South Africa. Westport: Greenwood Publishing Group. str. 8. ISBN 978-0313313578.