Bizmut

Bizmut,  83Bi
Bizmut u periodnom sistemu
Hemijski element, Simbol, Atomski brojBizmut, Bi, 83
SerijaMetali
Grupa, Perioda, Blok15, 6, p
Izgledcrvenkasto bijeli sjajni metal
Zastupljenost2 · 10-5[1] %
Atomske osobine
Atomska masa208,98038 u
Atomski radijus (izračunat)160 (143) pm
Kovalentni radijus148 pm
Van der Waalsov radijus207[2] pm
Elektronska konfiguracija[Xe] 4f145d106s26p3
Broj elektrona u energetskom nivou2, 8, 18, 32, 18, 5
1. energija ionizacije703 kJ/mol
2. energija ionizacije1610 kJ/mol
3. energija ionizacije2466 kJ/mol
4. energija ionizacije4370 kJ/mol
5. energija ionizacije5400 kJ/mol
Fizikalne osobine
Agregatno stanječvrsto
Mohsova skala tvrdoće2,25
Kristalna strukturatrigonalna[3]
Gustoća9807[4] kg/m3
Magnetizamdijamagnetičan ( = −1,7 · 10−4)[5]
Tačka topljenja544,4 K (271,3 °C)
Tačka ključanja1833[6] K (1560 °C)
Molarni volumen21,31 · 10-6 m3/mol
Toplota isparavanja179[6] kJ/mol
Toplota topljenja10,9 kJ/mol
Pritisak pare0,627 · 10-3 Pa pri 544 K
Brzina zvuka1790 m/s pri 293,15 K
Specifična toplota122 J/(kg · K)
Specifična električna provodljivost0,867 · 106 S/m
Toplotna provodljivost7,87 W/(m · K)
Hemijske osobine
Oksidacioni broj(-3), 1, 3, 5
Elektrodni potencijal0,23 V (Bi3+ + 3e- → Bi)
Elektronegativnost2,02 (Pauling-skala)
Izotopi
Izo RP t1/2 RA ER (MeV) PR
205Bi

sin

15,31 d ε 2,708 205Pb
206Bi

sin

6,243 d ε 3,758 206Pb
207Bi

sin

31,55 god ε 2,399 207Pb
208Bi

sin

368.000 god[7] ε 2,880 208Pb
209Bi

100 %

1,9 · 1019 god α 3,137 205Tl
210Bi

u tragovima

5,013 d β 1,163 210Po
α 5,037 206Tl
211Bi

u tragovima

2,14 min β 0,579 211Po
α 6,751 207Tl
212Bi

u tragovima

60,55 min β 2,254 212Po
α 6,027 208Tl
Sigurnosno obavještenje
Oznake upozorenja
prah

Lahko zapaljivo

F
Lahko zapaljivo
Obavještenja o riziku i sigurnostiR: 11
S: nema oznake upozorenja S
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice.
Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima.

Bizmut (latinski: bismutum) jeste hemijski element sa simbolom Bi i atomskim brojem 83. On je petovalentni, post-prijelazni metal, hemijski sličan arsenu i antimonu. Elementarni bizmut se može javiti u prirodi, mada su njegove najvažnije komercijalne rude u vidu njegovih sulfida i oksida. Gustoća elementarnog bizmuta iznosi oko 86% gustoće olova. To je krhki metal svijetlo-srebrenog sjaja kada se svježe prelomi, međutim stajanjem na zraku poprimi ružičaste tragove na površini zbog oksidacije. Bizmut je najčešći dijamagnetični element u prirodi a ima i najnižu vrijednost toplotne provodljivosti među svim metalima.

Metal bizmut je poznat čovjeku od antičkih vremena, ali se sve do 18. vijeka često zamjenjivao sa olovom i kalajem, s kojima dijeli neke fizičke osobine. Etimologija njegovog imena nije potpuno sigurna, ali se smatra da potiče od arapske riječi bi ismid, što znači da ima osobine slične antimonu[8] ili da potiče od njemačke riječi weisse Masse ili Wismuth ("bijela masa"), što se sredinom 16. vijeka prevelo na novolatinski bisemutum.[9] Dugo se smatralo da je bizmut hemijski element sa najvišom atomskim masom koji je stabilan. Međutim, 2003. godine naučnici su otkrili da je neznatno radioaktivan: njegov jedini primordijalni izotop bizmut-209 se raspada alfa-raspadom sa vremenom poluraspada milijardu puta dužim od procjenjene starosti svemira.[10]

Na spojeve bizmuta otpada oko polovine ukupne proizvodnje ovog metala. Oni se koriste u kozmetici, kao pigmenti i u nekim farmaceutskim proizvodima, među kojima je lijek Pepto-Bismol, korišten protiv dijareje. Neobične osobine bizmuta da se širi pri smrzavanju korištene su za neke aplikacije, kao što je izlijevanje tipografskih slova i znakova. Bizmut ima neobično slabu otrovnost među teškim metalima. Pošto je otrovnost olova došla do izražaja posljednjih godina, počele su se značajnije koristiti legure bizmuta (oko trećine svjetske proizvodnje) kao zamjena za olovo.

  1. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom binder
  2. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom manjera
  3. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom greenwood
  4. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom jefferson
  5. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom crc
  6. ^ a b Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom zhang
  7. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom druschel
  8. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom webmin
  9. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom oet
  10. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom breaks

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Nelliwinne