Gigantotermija

Termoregulacija kod životinja
Ektotermija Endotermija Poikilotermija Heterotermija Homeotermija Gigantotermija Kleptotermija Bradimetabolizam Tahimetabolizam Termogeneza
p r u

Gigantotermija − poznata i pod nazivima ektotermna homeotermija ili unutrašnja homeotermija, je značajan fenomen u biologiji i paleontologiji, koji se odnosi na činjenicu da velike, glomazne ektotermne životinje, relativno visoku i konstantnu tjelesnu temperaturu, lakše održavaju nego manje životinje. To je posljedica manjeg odnosa između tjelesne površine i zapremine,^[1] jer veća životinja ima proporcionalno manju izloženost tijela vanjskom okruženju nego manje životinje sličnog oblika, pa tako mnogo sporije dobijaju toplinu od promjenljive topline u prirodnom okolišu.^[2]

Ova pojava je značajna u biologiji ektotermne megafaune, kao što su velike kornjače i vodeni gmizavci poput Ichthyosaura i Mosasaura. Gigantotermi, iako gotovo uvijek ektotermni, općenito imaju tjelesne temperature slične endotermnim organizmima.

Pretpostavlja se da su veći dinosauri bili gigantotermni, što ih je činilo gotovo homeotermnim.^[3]

1. ^ Missell, Christine Ann (2004). "Thermoregulatory adaptations of Acrocanthosaurus atokensis - evidence from oxygen isotopes (Thesis)". North Carolina State University.
2. ^ Fitzpatrick, Katie (2005). "Gigantothermy". Davidson College. Arhivirano s originala, 2. 5. 2010. Pristupljeno 21. 12. 2011.
3. ^ "Big dinosaurs 'had warmer blood'". BBC News. 11. 7. 2006. Pristupljeno 21. 12. 2011.