Istina

Istina je jedan od osnovnih pojmova u filozofiji, posebno u teoriji spoznaje.

Istina se često veže s pojmovima: misao, stvarnost, osobina, pojam, bit, znanje, veza, inteligencija...

Neki misle da se do istine, pravog razumjevanja znanja može doći samo prosvjetljenjem, a ne pojmovima (grupama osobina predmeta).

Pojmovima određena istina je jednakost grupa osobina.

Jednakost: zamišljeno je istinito ako je jednako stvarnom. Drugim riječima, ono što mislimo o promatranom predmetu jednako je predmetu onakvom kakav jeste nezavisno o promatraču (ako nešto takvo postoji). Grupa osobina (pojmova, slika) u našem razumu jednaka je grupi stvarnih osobina. Imamo vidljivost, tj. predmet je onakav kakav jeste.

Pitanjem koja je odgovarajuća osnova za odlučivanje o tome kako se riječi, simboli, ideje i vjerovanja mogu ispravno smatrati istinitim, bilo od strane pojedinačne osobe ili cijelog društva, bavi se pet najzastupljenijih suštinskih teorija istine navedenih u nastavku. Svaka od njih predstavlja perspektive koje dijele naučnici.^[1][2][3]

Istina je svojstvo da se bude u skladu sa činjenicom ili stvarnošću.^[4] U svakidašnjem jeziku, istina se obično pripisuje stvarima koje imaju za cilj da predstavljaju stvarnost ili joj na drugi način odgovaraju, kao što su uvjerenja, propozicije i deklarativne rečenice.^[2]

Obično se smatra da je istina suprotnost laži. O konceptu istine se raspravlja i debatovalo u različitim kontekstima, uključujući filozofiju, umjetnost, teologiju i nauku. Većina ljudskih aktivnosti zavisi od koncepta, pri čemu se njegova priroda kao koncepta pretpostavlja, prije nego da je predmet rasprave; to uključuje većinu nauka, pravo, novinarstvo i svakidašnjica. Neki filozofi koncept istine smatraju osnovnim i ne može se objasniti nikakvim pojmovima koji su lakše razumljivi od samog koncepta istine.^[5] Na istinu se najčešće gleda kao na korespondenciju jezika ili misli sa svijetom neovisnim o uma. To se zove teorija korespondencije istine.

Među naučnicima, filozofima i teolozima i dalje se raspravlja o raznim teorijama i pogledima na istinu.^[2][6] Postoji mnogo različitih pitanja o prirodi istine koja su još uvijek predmet savremenih rasprava, kao što su: pitanje definisanja istine. Ako je uopće moguće dati informativnu definiciju istine. Identifikovane stvari su nosioci istine i stoga mogu biti istinite ili lažne. Ako su istina i neistina dvovalentne, ili ako postoje druge vrijednosti istine. Identifikovanje kriterija istine koji nam omogućavaju da je identifikujemo i da je razlikujemo od laži. Uloga koju istina ima u konstituisanju znanja. I ako je istina uvijek apsolutna, ili ako može biti relativna u odnosu na nečiju perspektivu.

1. ^ Encyclopedia of Philosophy, Supp., "Truth", auth: Michael Williams, pp. 572–73 (Macmillan, 1996)
2. ^ ^{a b c} Glanzberg, Michael (2021), Truth (Summer 2021 izd.), Metaphysics Research Lab, Stanford University, arhivirano s originala, 30. 4. 2021, pristupljeno 21. 6. 2023
3. ^ Hale, Bob; Wright, Crispin, ured. (1999). "A Companion to the Philosophy of Language". str. 309–30. doi:10.1111/b.9780631213260.1999.00015.x. ISBN 978-0-631-21326-0. Parametar |title= nedostaje ili je prazan (pomoć)
4. ^ "Definition of TRUTH". www.merriam-webster.com (jezik: engleski). 17. 5. 2023. Pristupljeno 21. 6. 2023.
5. ^ "Truth". Stanford Encyclopedia of Philosophy. Arhivirano s originala, 20. 1. 2022. Pristupljeno 29. 6. 2020.
6. ^ Alexis G. Burgess and John P. Burgess (2011). Truth (hardcover) (1st izd.). Princeton University Press. ISBN 978-0-691-14401-6. Arhivirano s originala, 6. 10. 2014. Pristupljeno 4. 10. 2014. a concise introduction to current philosophical debates about truth