Itrij

Itrij,  39Y
Itrij u periodnom sistemu
Hemijski element, Simbol, Atomski brojItrij, Y, 39
SerijaPrelazni metali
Grupa, Perioda, Blok3, 5, d
Izgledsrebreno bijeli metal
Zastupljenost0,0026[1] %
Atomske osobine
Atomska masa88,90584(2)[2] u
Atomski radijus (izračunat)180 (212) pm
Kovalentni radijus190 pm
Van der Waalsov radijuspm
Elektronska konfiguracija[Kr] 4d15s2
Broj elektrona u energetskom nivou2, 8, 18, 9, 2
1. energija ionizacije600 kJ/mol
2. energija ionizacije1180 kJ/mol
3. energija ionizacije1980 kJ/mol
Fizikalne osobine
Agregatno stanječvrsto
Mohsova skala tvrdoće2,5
Kristalna strukturaheksagonalna
Gustoća4470[3] kg/m3
Magnetizamparamagnetičan ( = 1,2 · 10−4)[4]
Tačka topljenja1795 K (1522[3][5] °C)
Tačka ključanja3203[6] K (2930 °C)
Molarni volumen19,88 · 10-6 m3/mol
Toplota isparavanja390[6] kJ/mol
Toplota topljenja11,4 kJ/mol
Pritisak pare1 Pa pri 1883 K
Brzina zvuka3300 m/s pri 293,15 K
Specifična toplota300 J/(kg · K)
Specifična električna provodljivost1,66 · 106 S/m
Toplotna provodljivost17 W/(m · K)
Hemijske osobine
Oksidacioni broj3
OksidY2O3
Elektrodni potencijal-2,37 V (Y3+ + 3e- → Y)
Elektronegativnost1,22 (Pauling-skala)
Izotopi
Izo RP t1/2 RA ER (MeV) PR
87Y

sin

79,8 h ε 1,862 87Sr
88Y

sin

106,65 d ε 3,623 88Sr
89Y

100 %

Stabilan
90Y

sin

64,10 h β- 2,282 90Zr
91Y

sin

58,51 d β- 1,544 91Zr
Sigurnosno obavještenje
Oznake upozorenja
prah

Lahko zapaljivo

F
Lahko zapaljivo
Obavještenja o riziku i sigurnostiR: 11
S: 7/9-16-33
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice.
Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima.

Itrij (latinski: ytrium) jeste hemijski element koji ima hemijski simbol Y i atomski broj 39. Spada u metale IIIB grupe periodnog sistema. To je srebrenasto svijetli prelazni metal, sličan lantanoidima, a često se ubraja u rijetke zemne elemente.[7] Itrij se gotovo uvijek nalazi zajedno sa lantanoidima u rijetkim zemnim metalima i nikad se u prirodi ne može naći kao samorodni element. Ima samo jedan stabilan izotop 89Y, koji se jedini i može naći u prirodi.

Carl Axel Arrhenius je 1787. godine pronašao novi mineral nedaleko sela Ytterby u Švedskoj te mu dao ime ytterbit (gadolinit) po imenu sela. U Arrheniusovom uzorku, Johan Gadolin je 1789. godine otkrio itrij oksid[8], a Anders Gustaf Ekeberg je novom oksidu da ime yttria. Elementarni itrij je prvi put izolirao Friedrich Wöhler 1828. godine.[9]

Najvažniji vid upotrebe itrija je dobijanje fosforoscentnih boja, kao naprimjer za crvenu boju u starijim televizorskim ekranima na bazi katodnih cijevi (CRT ekrani) ali i za novije LCD ekrane.[10] Također se koristi i u proizvodnji elektrodi, elektrolita, elektronskih filtera, lasera i superprovodnika; u razne medicinske svrhe kao i za dodavanje raznim materijalima radi poboljšanja njihovih osobina. Ne postoje dokazi da itrij ima neku biološku ulogu, a izlaganje spojevima itrija može dovesti do plućnih bolesti kod ljudi.[11]

  1. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom binder
  2. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom IUPAC1
  3. ^ a b Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom steveg
  4. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Weast
  5. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom yinon
  6. ^ a b Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Zhang
  7. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom IUPAC
  8. ^ Krogt 2005.
  9. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom CRC2008
  10. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom Cotton
  11. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom osha

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Nelliwinne