Back Амза Abkhazian Мазэ ADY Maan Afrikaans Mond ALS Ай (спутник) ALT ጨረቃ Amharic Fulad AMI Luna AN Mōna ANG चंद्रमा ANP
Mjesec .svg){kind=small} | |
|---|---|
 | |
| Osobine putanje | |
| Periapsis | 363 104 km (0,0024 AU) |
| Apoapsis | 405 696 km (0,0027 AU) |
| Srednji poluprečnik putanje | 384 399 km (0,00257 AU) |
| Ekscentricitet | 0,0549 |
| Orbitalni period | 27,321582 d (27 d 7 h 43,1 min) |
| Sinodni period | 29,530589 d (29 d 12 h 44 min 2,9 s) |
| Prosječna orbitalna brzina | 1,022 km/s |
| Inklinacija | 5,145° |
| Prirodni satelit | Zemlje |
| Fizikalne osobine | |
| Poluprečnik | 1 737,10 km |
| Ekvatorijalni poluprečnik | 1 738,14 km |
| Polarni poluprečnik | 1 735,97 km |
| Elipticitet | 0,00125 |
| Obim | 10 921 km |
| Površina | 3,793 × 107 km2 |
| Zapremina | 2,1958 × 1010 km3 |
| Masa | 7,3477 × 1022 kg |
| Prosječna gustoća | 3,3464 g/cm3 |
| Ekvatorijalna površinska gravitacija | 1,622 m/s2 |
| Brzina oslobađanja | 2,38 km/s |
| Siderički period rotacije | 27,321582 d |
| Ekvatorijalna brzina rotacije | 4,627 m/s |
| Osni nagib | 1,5424° |
| Albedo | 0,136 |
| Temperatura na površini | Kod ekvatora min 100 K prosj: 220 K maks:390 K |
| Prividna magnituda | −2,5 do −12,9 |
| Ugaoni prečnik | 29,3 do 34,1 |
| Osobine atmosfere | |
| Pritisak | 10-7-10-10 Pa |
| Atmosferski sastav | Ar, He, Na, K, H, Rn |
Mjesec (latinski: Luna) je Zemljin prirodni satelit[1] i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384.400 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi. Mjesec se kreće oko Zemlje po eliptičnoj stazi srednjom brzinom od 1,02 km/sek, i prelazi dnevni luk od 13 stepeni i 10 minuta. Mjesečeva staza podliježe jakim temperaturnim vibracijama koje uzrokuje Sunce, pa se nagib staze prema ekliptici u toku 173 dana mijenja od 5 stepeni do 5 stepeni i 18 minuta. Mjesec je čvrsto nebesko tijelo poluprečnika 3473,3 km, te je po površini 14 puta, po obimu 50 puta, a po masi 80 puta manje od Zemlje. Ubrzanje sile teže je na Mjesecu 6 puta manje nego na Zemlji. Oko svoje ose se okrene za 27 dana, 7 sati i 11,5 sekundi (sideralna staza). Zbog stalnog mijenjanja položaja prema Suncu i Zemlji različito je osvijetljen, pa se sa Zemlje mogu uočiti četiri faze:
Vrijeme od 29 dana, 12 sati, 44 minute i 3 sekunde između uzastopnog ponavljanja Mjesečevih faza nazvano je sinodičkim mjesecom.
Uzajamni položaji Sunca, Mjeseca i Zemlje dovode do pomrčine Sunca i Mjeseca. Potpune pomrčine se koriste u kosmičkoj geodeziji za vezivanje kontinentalnih trigonometrijskih mreža, koje pomažu u stvaranju jedinstvenog svjetskog naučnog sistema. U istu svrhu se koriste i pojave okultacija zvijezda (kad Mjesec tokom svog kretanja sakrije neke zvijezde). Privlačna sila Mjeseca, a u manjoj mjeri i Sunca (lunisolarni utjecaj), uzrokuje na Zemlji plimu i oseku mora i jezera, kao i "disanje" Zemljine kore što je 3 puta slabije od plime i oseke. Utjecaj mjeseca na ljude i druga bića je još uvijek nerazjašnjen, ali je sigurno da se insekti orijentišu pomoću Mjeseca.
Gustoća Mjeseca je 3,34 t / m³, što ga čini drugim prirodnim satelitom u Sunčevom sustavu. Njegovo kretanje u složenom gravitacionom polju Zemlje i Sunca podložno je brojnim poremećajima. Mjesečeva udaljenost od Zemlje se stalno mijenja jer Mjesec orbitira oko Zemlje u elipsi, a osim toga, u dužim intervalima, njegov put nema stalni oblik i veličinu. Prosječna udaljenost iznosi 384.401 km, koja je prvo precizno izmjerena dnevnom metodom paralakse, potom radarima i lidarima.
Na Mjesecu nema tekuće vode niti značajne atmosfere. Gustina atmosfere mnogo je manja od zemljine, tako da je broj molekula u kubnom centimetru (10.000 tokom dana, 200.000 noću) bliži gustoći molekula u međuplanetarnom prostoru. Značajke reljefa su Mjesečeva mora, visoravni i krateri, s vidljivim posljedicama tektonskih procesa i vulkanizma. More se nazivaju tamnijim delovima (ravnice okružene planinskim predjelima), iako na Mjesecu nema vode. Na oblikovanje površine značajno je utjecao utjecaj velikih tijela, planetoida i meteorita, s okolnostima određenim stanjem unutrašnjosti i njegovim razvojem (hlađenje unutrašnjosti, vulkanski procesi). Površina je prekrivena slojem regolita, sitnozrnatim rastresitim i poroznim fragmentima na kamenoj podlozi. Temperatura površine varira od -160 °C noću do +120 °C tokom dana.[2]
- ^ "Moon | Earth's satellite". Encyclopedia Britannica (jezik: engleski). Pristupljeno 12. 1. 2016.
- ^ mjesec, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.