Renij

Renij,  75Re
Renij u periodnom sistemu
Hemijski element, Simbol, Atomski brojRenij, Re, 75
SerijaPrelazni metali
Grupa, Perioda, Blok7, 6, d
Izgledsivo-bijeli metal
Zastupljenost1 · 10-7[1] %
Atomske osobine
Atomska masa186,207 u
Atomski radijus (izračunat)135 (188) pm
Kovalentni radijus159 pm
Van der Waalsov radijus? pm
Elektronska konfiguracija[Xe] 4f145d56s2
Broj elektrona u energetskom nivou2, 8, 18, 32, 13, 2
1. energija ionizacije760 kJ/mol
2. energija ionizacije1260 kJ/mol
3. energija ionizacije2510 kJ/mol
4. energija ionizacije3640 kJ/mol
Fizikalne osobine
Agregatno stanječvrsto
Mohsova skala tvrdoće7
Kristalna strukturaheksagonalna
Gustoća21000[2] kg/m3 pri 298,15 K
Magnetizamparamagnetičan ( = 9,6 · 10−5)[3]
Tačka topljenja3459 K (3186[4] °C)
Tačka ključanja5869[4] ili 5903[5] K (5596[4] ili 5630 °C)
Molarni volumen8,86 · 10-6 m3/mol
Toplota isparavanja707[5] kJ/mol
Toplota topljenja33 kJ/mol
Brzina zvuka4700 m/s pri 293,15 K
Specifična toplota137 J/(kg · K)
Specifična električna provodljivost5,56 · 106 S/m
Toplotna provodljivost48 W/(m · K)
Hemijske osobine
Oksidacioni broj−3, −2, −1, 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7[6]
Elektrodni potencijal-0,276 V (ReO2 + 4H+ + 4e- → Re + 2 H2O)
Elektronegativnost1,9 (Pauling-skala)
Izotopi
Izo RP t1/2 RA ER (MeV) PR
185Re

37,4 %

Stabilan
186Re

sin

89,25 h β 1,069 186Os
ε 0,582 186W
187Re

62,6 %

4,12 · 1010 god β 0,003 187Os
188Re

sin

17,021 h β 2,120 188Os
Sigurnosno obavještenje
Oznake upozorenja
prah

Lahko zapaljivo

F
Lahko zapaljivo
Obavještenja o riziku i sigurnostiR: 11
S: 16
Ako je moguće i u upotrebi, koriste se osnovne SI jedinice.
Ako nije drugačije označeno, svi podaci dobijeni su mjerenjima u normalnim uvjetima.

Renij je hemijski element sa simbolom Re i atomskim brojem 75. To je srebreno-svijetli, teški prelazni metal, iz šeste periode i 7. grupe periodnog sistema elemenata. Sa procjenjenom prosječnom koncentracijom od 0,0000001%, renij spada među najrjeđe elemente u Zemljinoj kori. U elementarnom stanju, on ima, u zavisnosti od izvora, treću najvišu tačku topljenja i najvišu tačku ključanja od svih elemenata (5596[4] ili 5630 °C). Renij je u hemijskom smislu dosta sličan manganu i tehneciju, a dobija se kao nusproizvod izdvajanja i rafiniranja ruda molibdena i bakra. On se u svojim spojevima nalazi u vrlo širokom spektru oksidacijskih stanja koja se kreću od -1 do +7. Otkriven 1925. godine, bio je posljednji stabilni element koji je otkriven u prirodi. Dobio je ime po evropskoj rijeci Rajni.

Superlegure renija zasnovane na niklu koriste se u komorama za sagorijevanje, za izradu lopatica turbina i mlaznica za ispušne gasove kod mlaznih motora. Te legure sadrže i do 6% renija, što čini proizvodnju mlaznih motora najvećim pojedinačnim potrošačem ovog elementa, dok se nakon nje nalazi katalitička hemijska industrija kao drugi najveći potrošač renija. Zbog vrlo slabe dostupnosti u relativnom odnosu na potražnju, renij je jedan od najskupljih metala, a njegova prosječna cijena u aprilu 2015. iznosila je približno 2.750 US$ po kilogramu. On je također i jedan od metala od strateškog vojnog značaja, zbog svoje upotrebe u vojnim raketnim i mlaznim motorima visokih performansi.[7]

  1. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom binder
  2. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom greenwood
  3. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom weast
  4. ^ a b c d Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom webelements
  5. ^ a b Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom zhang
  6. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom holeman
  7. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom pricescom

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Nelliwinne