Trojanski rat

Prema grčkoj mitologiji, Ahejci (Grci) započeli su Trojanski rat protiv grada Troje nakon što je Paris oteo Helenu iz Troje njenom mužu Menelaju, kralju Sparte. Rat je jedan od najvažnijih događaja u grčkoj mitologiji i opisan je u mnogim djelima grčke književnosti, posebice u Homerovoj Ilijadi. Jezgra Ilijade (od II. do XXIII. knjige) opisuje razdoblje od četiri dana i dvije noći u desetoj godini desetogodišnje opsade Troje; Odiseja opisuje put kući Odiseja, jednog od ratnih heroja. Ostali dijelovi rata opisani su u ciklusu epskih pjesama koje su sačuvane u fragmentima. Epizode iz rata bile su osnova za grčku tragediju i druga djela grčke književnosti, te za rimske pjesnike, uključujući Vergilija i Ovidija.

Stari Grci su vjerovali da se Troja nalazila u blizini Dardanela i da je Trojanski rat historijski događaj iz 13. ili 12. stoljeća pr. n. e, ali su se sredinom 19. stoljeća n. e. i rat i grad općenito smatrali nehistorijskim. Godine 1868. njemački arheolog Heinrich Schliemann susreo se s Frankom Calvertom koji ga je uvjerio da je Troja pravi grad u današnjem Hisarliku u Turskoj. Na temelju iskopavanja koja su izveli Schliemann i drugi, većina znanstvenika je prihvatila ovu izjavu.^[1][2]

Ostaje otvoreno pitanje postoji li ikakva historijska stvarnost iza Trojanskog rata. Mnogi istraživači vjeruju da priča sadrži historijsku jezgru, iako to može značiti samo da su homerske priče spoj različitih narativa o opsadama i pohodima mikenskih Grka u bronzanom dobu. Oni koji vjeruju da priče o Trojanskom ratu proizlaze iz konkretnog historijskog sukoba obično ga datiraju u 12. ili 11. stoljeće pr. n. e. i daju prednost datumima koje citira Eratosten, 1194–1184. pr. n. e. i koji otprilike odgovaraju arheološkim dokazima o katastrofalnom spaljivanju Troje VII.^[3] i kolapsu kasnog bronzanog doba.

1. ^ Rutter, Jeremy B. "Troy VII and the Historicity of the Trojan War". Pristupljeno 9. 2. 2022.
2. ^ Wood, Michael (1998). "Preface". In Search of the Trojan War (2 izd.). Berkeley, Kalifornija: Univerzitet kalifornijske štampe. str. 4. ISBN 0-520-21599-0. Now, more than ever, in the 125 years since Schliemann put his spade into Hisarlik, there appears to be a historical basis to the tale of Troy
3. ^ Wood (1985: 116–118)