Ubrzanje

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Klasična mehanika
${\displaystyle {\textbf {F}}={\frac {d}{dt}}(m{\textbf {v}})}$ Drugi zakon kretanja
Historija Hronologija
Grane Primjenjena Nebeska Kontinuum Dinamika Kinematika Kinetika Statika Statistička
Fundamentalni koncepti Ubrzanje Ugaona količina kretanja Spreg sila D'Alembertov princip Energija kinetička potencijalna Sila Referentni okvir Inercijalni referentni okvir Impuls Inercija / Moment inercije Masa Mehanička snaga Mehanički rad Moment Količina kretanja Prostor Brzina Vrijeme Moment sile Stvarni rad
Formulacije padding-bottom:0.5em; Analitička mehanika Lagrangeova mehanika Hamiltonova mehanika
Glavne teme Prigušenje (koeficijent) Pomak Jednačine kretanja Eulerovi zakoni kretanja Inercijalna sila Trenje Harmonijski oscilator Inercijalni / Neinercijalni referentni okvir Mehanika kretanja planarne čestice Kretanje (linearno) Newtonov zakon gravitacije Newtonovi zakoni kretanja Relativna brzina Kruto tijelo dinamika Eulerove jednačine Jednostavno harmonijsko kretanje Vibracije
Rotacija Kružno kretanje Rotirajući referentni okvir Centripetalna sila Centrifugalna sila reaktivna rotirajući referentni okvir Coriolisova sila Klatno Tangencijalna brzina Brzina okretanja Ugaono ubrzanje / pomak / frekvencija / brzina
Naučnici Galileo Newton Kepler Horrocks Halley Euler d'Alembert Clairaut Lagrange Laplace Hamilton Poisson Daniel Bernoulli Johann Bernoulli Cauchy
p r u

Portal "Fizika"
Odjeljak posvećen isključivo fizici

Ubrzanje, kao fizikalna veličina, je promjena brzine u jedinici vremena. Jedinica za ubrzanje prema SI sistemu je metar u sekundi na kvadrat odnosno matematički izraženo: m·s⁻². Ubrzanje je vektorska veličina što znači da je osim intenzitetom određena i pravcem.

Vrijednost ubrzanja matematički dobijemo kao količnik razlike krajnje (brzine na kraju procesa ubrzanja) i početne brzine i vremena trajanja ubrzanja. To možemo iskazati formulom v–v0/t, gdje je v brzina kojom se tijelo kretalo nakon ubrzanja, v0 brzina kojom se tijelo kretalo prije ubrzanja, a t vrijeme tokom kojeg je tijelo ubrzavalo.

Najjednostavnije objašnjenje ubrzanja jeste da je ubrzanje postepeno povećavanje brzine i predstavlja za koliko se brzina tijela povećava svake sekunde. Pod pojmom ubrzanje podrazumijeva se ravnomjerno ubrzanje, tj. da se brzina poveća svake sekunde za određen broj. Oznaka u fizici za ubrzanje je a (akceleracija), a jedinica metar u sekundi na kvadrat, tj. ${\displaystyle {\frac {m}{s^{2}}}}$.