Vodozemci

Vodozemci
Raspon fosila: Late Devonian–Holocene PreЄ Є O S D C P T J K Pg N
Bufo melanostictus
Sistematika
Carstvo	Animalia
Koljeno	Chordata
Potkoljeno	Vertebrata
Natklasa	Tetrapoda
Razred	Amphibia Linnaeus, 1758
Potklase i redovi
Red Temnospondyli - izumrli Potklasa Lepospondyli - izumrli Potklasa Lissamphibia    Red Anura    Red Caudata    Red Gymnophiona

Vodozemci ili amfibije (latinski: Amphibia) su četveronožni i ektotermni kičmenjaci i čine vrstu slatkovodnih i kopnenih kičmenjaka. Njihovo naučno ime je izvedeno od grčkog "amphi bios" (dvostruki život). To ime se zasniva na činjenici da većina vodozemaca stadij larve proživljavaju u vodi, a nakon metamorfoze mogu živjeti na kopnu, ali provode cijeli život u blizini vode. Nastanjuju širok spektar staništa, pri čemu većina vrsta živi u kopnenim, fosorskim, arborealnim ili slatkovodnim vodenim ekosistemima, ali neke vrste su razvile adaptacije ponašanja kako bi to zaobišle. Mnogi su prvenstveno noćne životinje kako bi se zaštitili od mogućih grabežljivaca, ali i da bi smanjili gubitak vode preko kože.

Mladi uglavnom prolaze kroz metamorfozu od larve sa škrgama u odraslu formu koja diše zrak plućima. Vodozemci koriste svoju kožu kao sekundarnu respiratornu površinu, a neki mali kopneni daždevnjaci i žabe nemaju pluća i u potpunosti se oslanjaju na svoju kožu. Površno su slični reptilima poput guštera, ali, zajedno sa sisarima i pticama su amnioti i ne zahtijevaju vodena tijela u kojima se razmnožavaju. Sa svojim složenim reproduktivnim potrebama i propusnom kožom, vodozemci su često ekološki indikatori; u posljednjim decenijama došlo je do dramatičnog pada populacija vodozemaca za mnoge vrste širom svijeta.

Najraniji vodozemci evoluirali su u devonskom periodu od sarcopterygijskih riba s plućima i koštanim perajama, osobinama koje su bile od pomoći pri prilagođavanju na kopno. Diverzificirali su se i postali dominantni tokom perioda karbona i perma, ali su ih kasnije istisnuli gmizavci i drugi kičmenjaci. Porijeklo modernih vodozemaca koji pripadaju Lissamphibia, koji su se prvi put pojavili tokom ranog trijasa, prije oko 250 miliona godina, dugo je bilo sporno. Međutim, konsenzus u nastajanju je da oni vjerovatno potiču od temnospondila, najraznovrsnije grupe prahistorijskih vodozemaca, tokom permskog perioda.^[1]

Tri moderna reda vodozemaca su Anura (žabe), Urodela (daždevnjaci) i Apoda (cecilije). Četvrta grupa, Albanerpetontidae, izumrla je prije oko 2 miliona godina. Broj poznatih vrsta vodozemaca je oko 8.000, od kojih su skoro 90% žabe. Najmanji vodozemac (i kralježnjak) na svijetu je žaba iz Nove Gvineje (Paedophryne amauensis) sa dužinom od samo 7,7 mm. Najveći živi vodozemac je 1,8 m južnokineski džinovski daždevnjak (Andrias sligoi), ali on je manji od prahistorijskih temnospondila kao što je Mastodonsaurus koji je mogao doseći i do 6 metara u dužinu.^[2] Proučavanje vodozemaca naziva se batrahologija, dok se proučavanje gmazova i vodozemaca naziva herpetologija.

1. ^ Atkins, Jade B.; Reisz, Robert R.; Maddin, Hillary C. (22. 3. 2019). "Braincase simplification and the origin of lissamphibians". PLOS ONE (jezik: engleski). 14 (3): e0213694. Bibcode:2019PLoSO..1413694A. doi:10.1371/journal.pone.0213694. ISSN 1932-6203. PMC 6430379. PMID 30901341. ...there has been a growing consensus that lissamphibians are a monophyletic assemblage derived from within Temnospondyli, and more specifically from within the amphibamid dissorophoids.
2. ^ "Back to school: temno superlatives". Bryan Gee, PhD (jezik: engleski). Pristupljeno 29. 6. 2022.