Back Максвелл, Джеймс Клерк ADY James Clerk Maxwell Afrikaans James Clerk Maxwell ALS ጄምስ ማክስወል Amharic James Clerk Maxwell AN جيمس ماكسويل Arabic جيمس ماكسويل ARZ James Clerk Maxwell AST Ceyms Maksvell Azerbaijani جئیمز کلرک ماکسول AZB
| James Clerk Maxwell | |
 | |
| Rođenje | 13. lipnja 1831. Edinburgh, Škotska, Ujedinjeno kraljevstvo |
|---|---|
| Smrt | 5. studenog 1879. Cambridge, Ujedinjeno kraljevstvo |
| Državljanstvo | Škot |
| Polje | Fizika, matematika |
| Institucija | Sveučilište u Aberdeenu, Sveučilište u Londonu, Sveučilište u Cambridgeu |
| Alma mater | Sveučilište u Edinburghu Sveučilište u Cambridgeu |
| Istaknuti studenti | John Henry Poynting |
| Poznat po | Maxwellove jednadžbe, Maxwellov zakon raspodjele, Maxwellove diferencijalne jednadžbe, Kinetička teorija plinova, Dokazao da je svjetlost elektromagnetska pojava, Maxwellova jednadžba za indeks loma |
| Portal o životopisima | |
James Clerk Maxwell (Edinburgh, 13. lipnja 1831. – Cambridge, 5. studenog 1879.), škotski fizičar. Profesor u Londonu i Cambridgeu. Njegova istraživanja obuhvaćaju mnoge grane fizike; najvažnija je elektrodinamika, u kojoj je matematički izrazio eksperimentalna otkrića M. Faradaya. Maxwell je teoretski dokazao da je svjetlost elektromagnetska pojava, a to je H. Hertz pokusima potvrdio. Maxwell je postavio 4 jednadžbe (Maxwellove jednadžbe) u kojima je izražen kontinuitet električnog i magnetskog polja i izložen princip po kojem promjene u električnom polju uzrokuju promjene u magnetskom polju i obrnuto. Pored L. Boltzmanna i R. Clausiusa smatra se osnivačem kinetičke teorije plinova. Formulirao je zakon raspodjele brzine molekula u plinu (Maxwellov zakon raspodjele). Napisao niz knjiga s različitih područja fizike.[1]
Studirao je matematiku na Sveučilištu u Cambridgeu. U svojemu prvome važnijem djelu pokazao je da se Saturnov prsten mora sastojati od sitnih čestica tvari. Zatim se bavio kinetičkom teorijom plinova i statističkom fizikom. U tom je području otkrio zakonitosti epohalnog značenja. Godine 1864. razvio je teoriju elektromagnetizma koja je povezala električne i magnetske pojave te predvidio postojanje elektromagnetskih valova koji se gibaju brzinom svjetlosti. Maxwellove jednadžbe temeljni su zakoni kojima se podvrgavaju sve električne i magnetske pojave. Godine 1888. Heinrich R. Hertz je pokusima dokazao ispravnost njegovih teorija o elektromagnetskim valovima, čime se Maxwell uz Newtona te Einsteina svrstao među tri najveća mislioca u povijest fizike.