Komunizam

v • u  Socijalizam Struje Afrički socijalizam Arapski socijalizam Komunizam DeLeonizam Demokratski socijalizam Ekosocijalizam Cehovski socijalizam Libertarijanski socijalizam Tržišni socijalizam Revolucionarni socijalizam Socijalni anarhizam Socijaldemokracija Socijalistička tržišna ekonomija Utopijski socijalizam Vjerski socijalizam Budistički socijalizam Kršćanski socijalizam Islamski socijalizam Ključni problemi Kritike socijalizma Povijest socijalizma Socijalistička ekonomija Socijalistička država Vrste socijalizma Ljudi i organizacije Popis socijalista Međunarodni savez radnika Druga Internacionala Treća Internacionala Četvrta Internacionala Socijalistička Internacionala Povezane teme Anarhizam Klasna borba Demokracija Diktatura proletarijata Egalitarizam Jednakost iznosa Internacionalizam Marksizam Proleterska revolucija Socijalizam u jednoj zemlji Trgovinski savez Utilitarizam

Komunizam (iz franc. communisme,^[1] od lat. communis, zajednički, univerzalan^[2][3]), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca ^[4][5] i države.^[6][7] Kao takav, komunizam je specifičan oblik socijalizma.

Komunizam uključuje niz ideoloških struja koje uključuju marksizam i anarhokomunizam, kao i srodne političke ideologije prema kojima trenutni društveni poredak proizlazi iz kapitalizma, kapitalističkog gospodarskog sustava i načina proizvodnje. U takvom društvenom sustavu postoje dvije glavne društvene klase čiji je sukob izvor svih društvenih problema i koji se konačno može riješiti samo socijalističkom revolucijom.^[8]

Dvije društvene klase su proletarijat (radnička klasa) koji čini većinu stanovništva i koji mora raditi kako bi preživio. Manjinu čini buržoazija, tj. građanska ili kapitalistička klasa koja privatnim vlasništvom nad sredstvima proizvodnje izvlači dobit zapošljavanjem radničke klase. Prema ovoj analizi, revolucija bi postavila radničku klasu na položaje vlasti i tako uspostavila društveno vlasništvo nad sredstvima proizvodnje, što čini primarni element transformacije društva prema komunizmu.^[8]

Zajedno sa socijaldemokracijom komunizam je do 20-ih godina 20. stoljeća postao dominantnom političkom tendencijom u međunarodnom socijalističkom pokretu.^[9] Uspostavom Sovjetskog Saveza kao prve svjetske nominalno komunističke države dolazi do raširenog poistovjećivanja samog komunizma s ideologijom marksizma-lenjinizma i sovjetskog tipa planskog gospodarstva.^[2][10][11] Gotovo sve komunističke vlasti 20. stoljeća krenule su ka uspostavljanju komunizma raznim inačicama marksizma-lenjinizma.^[12] Prema nekim ekonomistima i intelektualcima taj model je u praksi uspostavio države koje su, iako imenom komunističke, u stvari djelovale kao oblik državnog kapitalizma^[13][14][15] ili neplaniranog upravno-komandnog gospodarstva.,^[16][17] a ne stvarnog komunističkog ekonomskog modela koji je u skladu s prihvaćenim definicijama komunizma kao ekonomske teorije.

1. ↑ Komunizam, Hrvatski jezični portal, pristupljeno 14. siječnja 2016.
2. ↑ ^{a b} Ball, Terence i Richard Dagger. [1999] 2019. "Communism" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.
3. ↑ "Communism." str. 890 in World Book Volume 4 (Ci–Cz). Chicago: World Book, Inc. 2008. ISBN 978-0-7166-0108-1.
4. ↑ Engels, Friedrich. [1847] 2005. "What will be the course of this revolution?" Sec. 18 in Principles of Communism, translated by P. Sweezy. Marxists Internet Archive. "Finally, when all capital, all production, all exchange have been brought together in the hands of the nation, private property will disappear of its own accord, money will become superfluous, and production will so expand and man so change that society will be able to slough off whatever of its old economic habits may remain."
5. ↑ Nikolaj Bukarin i Yevgeni Preobrazhensky. [1920] 1922. "Distribution in the communist system." str. 72–73, § 20 in The ABC of Communism, translated by E. Paul and C. Paul. London: Communist Party of Great Britain. Available in e-text.
6. ↑ Bukharin, Nikolai i Jevgenij Preobraženski. [1920] 1922. "Administration in the communist system." str. 73–75, § 21 in The ABC of Communism, translated by E. Paul and C. Paul. London: Communist Party of Great Britain. Available in e-text.
7. ↑ Kurian, George Thomas, ur. 2011. Withering Away of the State. The Encyclopedia of Political Science. CQ Press. doi:10.4135/9781608712434. ISBN 978-1-933116-44-0. Pristupljeno 3. siječnja 2016.
8. ↑ ^{a b} Marx, Karl i Friedrich Engels. [1848] 1969. "Bourgeois and Proletarians." Ch. 1 in Manifesto of the Communist Party, (Marx/Engels Selected Works 1, str. 98–137), translated by S. Moore. Moscow: Progress Publishers. Pristupljeno 10. lipnja 2020.
9. ↑ Newman, Michael. 2005. Socialism: A Very Short Introduction. Oxford University Press. str. 5: "Chapter 1 looks at the foundations of the doctrine by examining the contribution made by various traditions of socialism in the period between the early 19th century and the aftermath of the First World War. The two forms that emerged as dominant by the early 1920s were social democracy and communism."
10. ↑ Busky, Donald F. 2000. Democratic Socialism: A Global Survey. Praeger. str. 6–8: ISBN 978-0-275-96886-1. "In a modern sense of the word, communism refers to the ideology of Marxism-Leninism.… [T]he adjective democratic is added by democratic socialists to attempt to distinguish themselves from Communists who also call themselves socialists. All but communists, or more accurately, Marxist-Leninists, believe that modern-day communism is highly undemocratic and totalitarian in practice, and democratic socialists wish to emphasise by their name that they disagree strongly with the Marxist-Leninist brand of socialism."
11. ↑ "Communism." 2007. Columbia Encyclopedia (6th ed.).
12. ↑ Smith, Stephen. The Oxford Handbook of the History of Communism. Oxford University Press, 2014. str.3
13. ↑ Chomsky, Noam. 1986. "The Soviet Union Versus Socialism." Our Generation (Spring/Summer). via Chomsky.info. Pristupljeno 10. lipnja 2020.
14. ↑ Howard, M. C. in J. E. King. 2001. "'State Capitalism' in the Soviet Union  Arhivirana inačica izvorne stranice od 28. srpnja 2019. (Wayback Machine)." History of Economics Review 34(1):110–26. DOI:10.1080/10370196.2001.11733360 .
15. ↑ Wolff, Richard D. 27. lipnja 2015. "Socialism Means Abolishing the Distinction Between Bosses and Employees  Arhivirana inačica izvorne stranice od 11. ožujka 2018. (Wayback Machine)." Truthout. Pristupljeno 29. siječnja 2020.
16. ↑ Wilhelm, John Howard. 1985. The Soviet Union Has an Administered, Not a Planned, Economy. Soviet Studies. 37 (1): 118–30. doi:10.1080/09668138508411571
17. ↑ Ellman, Michael. 2007. The Rise and Fall of Socialist Planning. Estrin, Saul; Kołodko, Grzegorz W.; Uvalić, Milica (ur.). Transition and Beyond: Essays in Honour of Mario Nuti. Palgrave Macmillan. New York City. str. 22. ISBN 978-0-230-54697-4. In the USSR in the late 1980s the system was normally referred to as the 'administrative-command' economy. What was fundamental to this system was not the plan but the role of administrative hierarchies at all levels of decision making; the absence of control over decision making by the population [...].