Kongregacija (Rimska kurija)

Rimska kurija
Državno tajništvo Svete Stolice
-
Dikasteriji (do 2022. Kongregacije)
Dikasterij za evangelizaciju
Dikasterij za nauk vjere
Dikasterij za službu milosrđa
Dikasterij za Istočne Crkve
Dikasterij za bogoštovlje i disciplinu sakramenata
Dikasterij za kauze svetaca
Dikasterij za biskupe
Dikasterij za kler
Dikasterij za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života
Dikasterij za laike, obitelj i život
Dikasterij za promicanje jedinstva kršćana
Dikasterij za međureligijski dijalog
Dikasterij za kulturu i obrazovanje
Dikasterij za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja
Dikasterij za zakonodavne tekstove
Dikasterij za komunikaciju
Pravosudna tijela
Apostolska pokorničarna
Apostolska signatura
Rota Romana
Gospodarska tijela
Uredi
Papinske komisije
Papinske akademije
Papinska povjerenstva
Ostali uredi Rimske kurije

Kongregacija ili Sveti kardinalski zbor (lat. Sacræ Cardinalium Congregationes) bila je ustrojbena jedinica Rimske kurije u obliku povjerenstva koje je na raspolaganju imalo radna sredstva, urede i službe. Do reforme Kurije pape Franje 2022., bila je drugo tijelo po važnosti, odmah iza Tajništva. Franjinom reformom Praedicate Evangelium kongregacije su postale dikasteriji.

Koncepcija kongregacije nije imala sličnosti s drugima u državnoj upravi. Mogla se usporediti s vlašću ministra jednog ministarstva i odgovarajuće parlamentarne komisije, koja utvrđuje njezinu politiku. U rimskoj kongregaciji razlikuju se vijeća (komisije), koja su u početku tvorili kardinali, a koja od reforme Kurije pape Pavla VI. 1967. nekoliko biskupa s raznih kontinenata, i dikasterije u pravom smislu riječi tj. odjele. Članovi komisije sastajali su se redovito jednom tjedno točno određenim danom. Na čelu je svake kongregacije bio kardinal prefekt koji se imenovao na pet godina, kao i svi dužnosnici Kurije, koji ima za pomoćnika jednoga tajnika, nadbiskupa, i jednoga ili dvojicu podtajnika. Odjeli kongregacija, odnosno osoblje, više ili manje brojno, međusobno su se vrlo razlikovali. Svaka kongregacija imala je određeni broj savjetnika, prelata, svećenika, redovnika ili laika, koji su zapravo stručnjaci za pojedina područja i koji su davali, uglavnom pisano mišljenje o raznim pitanjima.


From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Nelliwinne