Mudre izreke

Stari zavjet
Judaizam, Protestantizam,
Katoličanstvo, Pravoslavlje
Deuterokanonske knjige
Pravoslavlje
Istočno i rusko
pravoslavlje
Istočno pravoslavlje
Novi zavjet
Portal: Kršćanstvo
VRU

Mudre izreke ili Poslovice su jedna od knjiga Biblije i Staroga zavjeta. Djelo su više pisaca, od kojih je glavni židovski kralj Salomon. Sastoje se od 31 poglavlja. Pisane su pjesničkim stilom. Biblijska kratica je Izr.

Mudre izreke su zbrika mudrih misli i izreka. Sadrže savjete božanske mudrosti za svakodnevni život.[1] U njima piše, čega bi se vjernik trebao pridržavati, a čega kloniti. Mudre izreke su bile jako popularne kod starih i istočnih naroda. Služile su u odgojne i obrazovne svrhe. U njima je pohranjena životna mudrost.[2] Postoji razlika između svjetovnih mudrih izreka i ovih, koje su pisane iz duhovnog aspekta.

Smatra se, da je većinu knjige napisao Salomon. Mudre izreke i počinju riječima: "Mudre izreke Salomona, sina Davidova, kralja izraelskog (Izr 1,1).[3] " Na početku dvadeset i petoga poglavlja piše: "I ovo su mudre izreke Salomonove; sabrali ih ljudi Ezekije, kralja judejskog (Izr 25,1)". Trideseto poglavlje je djelo: "Agura, sina Jakeova, iz Mase (Izr 30,1), a početak trideset prvog poglavlja napisao je "Lemuel, kralj Mase (Izr 31,1)". Za dio trideset prvog poglavlja od desetog do trideset prvog retka nije naveden autor. Taj dio je napisan u akrostihu - prvo slovo svakog sljedećeg stiha redoslijedom odgovara hebrejskoj abecedi.[1] Salomon je bio poznat po izvanrednoj mudrosti, koju je dobio kao Božji dar. U Prvoj knjizi o kraljevima za Salomona piše: "Jahve je dao Salomonu mudrost i izuzetnu razboritost i srce široko kao pijesak na obali morskoj. Mudrost je Salomonova bila veća od mudrosti svih sinova Istoka i od sve mudrosti Egipta (1 Kr 5,9-10)". Tamo se spominje i da je govorio mudre izreke: "Izrekao je tri tisuće mudrih izreka, a njegovih je pjesama bilo tisuću i pet (1 Kr 5,12)."

Strah Božji (poštovanje prema Bogu) se vrlo često spominje u izrekama: "Strah je Gospodnji početak spoznaje, ali ludi preziru mudrost i pouku (Izr 1,7)." U osmom i devetom poglavlju, božanska mudrost poprima oblik osobe, što se smatra naviještajem Mesije Isusa Krista; tu je Mudrost istoznačnica za Isusa.

Ignac Kristijanović je preveo Mudre izreke na kajkavštinu. Detalji su objavili u koledarju Danica zagrebečka, cio prevod pa u knjigi Žitek svèteh mučenikov, pod naslovom Knjiga Prirečjah.

  1. a b http://www.biblecentre.org/language/croatian/ar_bible_books.htm#24%20Knjiga%20Izreka
  2. Svijet Biblije, Stari zavjet, Mladinska knjiga, Zagreb 1991.
  3. www.hbk.hr/biblija

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Nelliwinne