Back الحرب القوطية (535-554) Arabic Готска война (535-554) Bulgarian গথিক যুদ্ধ (৫৩৫-৫৫৪) Bengali/Bangla Gotski rat (535–554) BS Guerra gòtica (535-554) Catalan Gótská válka (535–554) Czech Goterkrigen (535-554) Danish Gotenkrieg (535–554) German Γοτθικός Πόλεμος (535–554) Greek Gothic War (535–554) English
Za ostala značenja, vidi Gotski rat (razvrstavanje).
| Gotski rat | |||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| Segment Justinijanovih ratova za ponovno osvajanje Cartsva | |||||||||
 Prikaz Bitke na Mons Lactariusu | |||||||||
| |||||||||
| Sukobljene strane | |||||||||
| Istočno Rimsko (Bizantsko) Carstvo | Ostrogotsko Kraljevstvo, Franačka | ||||||||
| Komandanti i vođe | |||||||||
| Belizar, Mund, Narses, German, Liberije |
Teodahad, Vitiges, Ildibad, Totila, Teia | ||||||||
Gotski rat (535–552) nastao je kao rezultat odluke Justinijana I. da vrati provincije u Italiji koje su pripadale Rimskom Carstvu dok ih nisu preuzeli Odoakar i Teodorik Veliki.
Justinijan I. je kao povod za rat uzeo ubojstvo Amalasunte 535. godine, nasljednice Teodorika Velikog. Amalasunta je sklopila savez s Justinijanom koji je omogućio carskoj vojsci pod vodstvom Belizara korištenje Sicilije kao baze za pohod protiv Vandala u Africi. Belizar je, kao najuspješniji carski general, predvodio napad na Ostrogote. Odmah je zauzeo Siciliju, prešao u Italiju i do studenog zauzeo Napulj, a i Rim do prosinca 536. godine. Iz Rima je pobjegao gotski kralj Vitiges.
Sljedeće godine Belizar je uspješno odolijevao opsadi Rima od strane Gota (od siječnja 537. do ožujka 538.), pritom vodeći i manje bitke izvan Rima. Kad je dobio pojačanje iz Konstantinopola prešao je u napad. Zauzet je Rimini, a dio Belizarove vojske pod vodstvom Mundalijasa došao je do Mediolanuma (današnji Milano). Godine 540. u rat su ušli i Franci i zauzeli Milano. Belizar je zauzeo prijestolnicu ostrogotskog kraljevstva Ravennu i zarobio gotskog kralja Vitigesa. Goti su ponudili Belizaru naslov cara, koju je on odbio. Ta gotska ponuda je vjerojatno izazvala sumnju kod Justinijana, pa je odlučio Belizara poslati ratovati u Perziju i Siriju.
Godine 541. Ostrogoti su ubili jednog svog vođu koji je počeo pregovore s Bizantom. Odmah su izabrali Totilu za novog vođu. Totila je započeo silovitu i uspješnu kampanju protiv Bizantinaca, zauzimajući cijelu sjevernu Italiju, a i Rim poslije duge druge opsade. Belizar se vratio u Italiju 544. godine. Uspio je spasiti Rim, ali je njegov pohod ovog puta bio neuspješan, zbog problema u opskrbi i dodatnim pojačanjima, koje Justinijan I. nije slao. Neki povjesničari smatraju da je bio ljubomoran. Justinijan je 548. godine smijenio Belizara i postavio Narzesa za zapovjednika. Narzes je uspješno završio drugi pohod.
No, Rim je i dalje bio pod opsadom. Totila ga je zauzeo i ponudio mir Justinijanu, koji ga je odbio. Vođa novog pohoda je bio Justinijanov rođak German, koji je bio oženjen Malasvintom, Amalasvintinom kćerkom. German je umro 551, pa je Narzes preuzeo zapovjedništvo i napao Totilu. U bitci kod Tagine Narzes je pobijedio i ubio Totilu. Goti u Rimu su se predali, a u konačnoj bitci na planini Lattari u listopadu 553. Narzes je pobijedio i posljednje ostatke gotske vojske u Italiji.