Back Vidovdan konstitusiyası Azerbaijani Видовденска конституция Bulgarian Vidovdanski ustav BS Vidovdanská ústava Czech Vidovdan Constitution English Constitución de Vidovdan Spanish Constitution de Vidovdan French Vidovdanski ustav Croatian Vid-napi alkotmány Hungarian ヴィドヴダン憲法 Japanese
Vidovdanski ustav je naziv za ustav koga je 28.6. 1921. donijela Ustavotvorna skupština, odnosno Konstituanta Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Ime je dobio po pravoslavnom prazniku Vidovdan koji je pao upravo na taj dan.
Vidovdanski ustav je predstavljao prvi ustav u historiji jugoslavenske države. Njime je ona definirana kao ustavna, parlamentarna i nasljedna monarhija. Ustavne odredbe su je također definirale kao unitarnu državu jednog naroda sastavljenog od tri plemena (Srbi, Hrvati i Slovenci), a kao službeni jezik uvele srpsko-hrvatsko-slovenački.
Ustav je također dao široke ovlasti kralju kao poglavaru države, koji je dijelio i zakonodavnu vlast s jednodomnom Narodnom skupštinom. Poslanike Narodne skupštine su, pak, mogli birati samo muškarci iznad određenog starosnog cenzusa.
Kraljevina SHS je ustavom bila podijeljena na 33 oblasti, a one dalje na okruge, srezove i opštine, koje su imale određenu lokalnu samoupravu.