Endoplazmatski retikulum

Organizacija tipične eukariotske ćelije.
1 – Jedarce
2 – Jedro
3 – Ribosomi
4 – Vezikula
5 – Hrapavi endoplazmatski retikulum
6 – Golgijev aparat
7 – Mikrotubula
8 – Glatki endoplazmatski retikulum
9 – Mitohondrija
10 – Lizosom
11 – Citoplazma
12 – Mikrotijela
13 – Centriole

Endoplazmatski retikulum je najšire zastupljena ćelijska, odnosno citoplazmatska, organela i predstavlja sistem membrana. U citoplazmi se nalaze u obliku relativno spljoštenih kesica ili razgranate mreže cjevčica. Membrane zatvaraju prostor koji se kontinuirano pruža duž mreže i povezuje se s prostorom između dvije jedarne membrane.[1][2][3][4][5][6][7]

Razlikuju se dva oblika endoplazmatskog retikuluma: hrapavi (zrnasti, granulirani) i glatki (agranulirani). Hrapavi endoplazmatski retikulum posjeduje ribosome vezane na površini prema citosolu i ima spljošten izgled. Glatki endoplazmatski retikulum nema ribosoma na svojoj površini i ima izgled razgranatih cjevčica. Oba ova tipa endoplazmatskog retikuluma mogu se naći u istoj ćeliji. Relativna zastupljenost ova dva tipa endoplazmatskog retikuluma različita je u različitim ćelijama kao i u istoj ćeliji u toku različitih perioda njene aktivnosti. Hrapavi endoplazmatski retikulum uključen je u sintezu proteina koji treba da butu izlučeni iz ćelija, dok se u glatkom sintetiziraju lipidi.

Postoji i specijalni tip glatkog endoplazmatskog retikuluma koji se zove sarkoplazmatski retikulum koji se nalazi u mišićnim ćelijama i služi kao skladište i pumpa za kalcijumove jone koji se oslobađaju prilikom mišićne kontrakcije.

  1. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Eds. (2005). Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB) Sarajevo. ISBN 9958-9344-1-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  2. ^ Kapur Pojskić L. (2014). Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju, 2. izdanje. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo. ISBN 978-9958-9344-8-3.
  3. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  4. ^ Berberović Lj., Hadžiselimović R. (1986). Rječnik genetike. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 86-01-00723-6.
  5. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
  6. ^ Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005). Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo. ISBN 9958-9344-3-4.
  7. ^ Sofradžija A., Berberović Lj., Hadžiselimović R. (2003). Biologija za 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-581-0.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Nelliwinne