Glikozilacija

Glikozilacija je reakcija u kojoj je ugljikohidrat, tj. donor glikozila, vezan za hidroksil ili drugu funkcijsku grupu druge molekula (glikozil akceptor). U biologiji se glikozilacija odnosi posebno na enzimski proces koji veže glikane na glikoproteine ili druge organske molekule, ali zapravo za ovu hemikaliju reakcija također može biti neenzimatska. Enzimski proces stvara jedan od osnovnih biopolimera, koji se nalaze u ćelijama (zajedno sa DNK, RNK i proteinima). Glikozilacija je oblik kotranslacije i posttranslacijska modifikacija. Glikani imaju različite strukturne i funkcijske uloge u membranskim i izlučenim proteinima.[1] Većina proteina sintetiziranih u hrapavom endoplazmatskom retikulumu prolazi kroz glikozilaciju. To je enzimski usmjeren postupak specifičan za mjesto, za razliku od neenzimske hemijske reakcije glikacije. Glikozilacija se također odvija u citoplazmi i jedru, kao modifikacija O-GlcNAc-a. Aglikozilacija je obilježje konstruiranih antitijela koja zaobilaze glikozilaciju.[2][3] Proizvodi se pet klasa glikana:

  1. ^ Varki, Ajit, ured. (2009). Essentials of Glycobiology (2nd izd.). Cold Spring Harbor Laboratories Press. ISBN 978-0-87969-770-9.
  2. ^ Jung ST, Kang TH, Kelton W, Georgiou G (decembar 2011). "Bypassing glycosylation: engineering aglycosylated full-length IgG antibodies for human therapy". Current Opinion in Biotechnology. 22 (6): 858–67. doi:10.1016/j.copbio.2011.03.002. PMID 21420850.
  3. ^ "Transgenic plants of Nicotiana tabacum L. express aglycosylated monoclonal antibody with antitumor activity". Biotecnologia Aplicada. 2013.

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Nelliwinne