Belizar | |
---|---|
![]() Belizar stoji desno od cara Justinijana I. na ravenskom mozaiku koji veliča ponovno zauzimanje Italije koje je izvršila bizantska vojska pod Belizarovim vodstvom. Mozaik se nalazi u bazilici San Vitale.
| |
Opći životopisni podatci | |
Datum rođenja | oko 500. |
Mjesto rođenja | Germane (danas u Bugarskoj) |
Datum smrti | 565. |
Mjesto smrti | Rufinianae (danas u Turskoj) |
Nacionalnost | Bizantinac |
Puno ime | Flavije Belizar (Flavius Belisarius) |
Supruga | Antonina |
Opis vojnoga službovanja | |
Čin | general |
Ratovi | Bizantsko-vandalski rat Gotski rat (535. – 554.) i dr. |
Flavije Belizar (grčki: Βελισαριος, latinično: Belisarios, latinski: Flavius Belisarius, oko 500.[1] – 565.) bio je jedan od najvećih bizantskih generala i jedan od najistaknutijih generala u povijesti. Sproveo je ambicioznu namjeru cara Justinijana I. da vrati pod svoju vlast velik dio sredozemnog dijela Zapadnog Rimskog Carstva, koje je izgubljeno stotinjak godina ranije.
Jedna od bitnih karakteristika Belizarove karijere je uspjeh kojeg je postigao unatoč slaboj ili mjestimice nikakvoj carskoj potpori. Smatra ga se među izabranom skupinom ljudi koje povjesničari smatraju Posljednji Rimljani (Ultimus Romanorum).
Iako je Belizar danas znatno manje glasovit od drugih velikih vojnih vođa kao što su Julije Cezar ili Aleksandar Veliki, njegove je vještine i postignuća nadmašio rijetko koji vojskovođa.