Skagerrak | |
---|---|
Tjesnac | |
![]() Satelitska snimka | |
![]() Tjesnaci Skagerrak i Kattegat | |
Položaj | |
Koordinate | 58°N 9°E / 58°N 9°E |
Smještaj | Sjeverna Europa |
Dio | Atlantskog oceana |
Spaja | Sjeverno more i tjesnac Kattegat |
Razdvaja | Skandinavski poluotok (Norveška i Švedska) i poluotok Jylland (Danska) |
Države | |
Fizikalne osobine | |
Dubina | |
• Prosječna | 200 m |
• Najveća | 700 m |
Površina | 47000 km2 |
Skagerrak je tjesnac između Skandinavskog poluotoka i Jyllanda, odnosno Norveške i Švedske te Danske, a povezuje Sjeverno more s tjesnacem Kattegatom i Baltičkim morem. Dugačak je 240 km i širok od 80 km do 140 km a površina mu je oko 32.000 km². Prosječna dubina mu je 210 metara, a salinitet mu je usporediv s drugim obalnim vodama ovog područja.
Kroz Skagerrak prolaze neki od najprometnijih plovnih puteva svijeta i područje je intenzivnog ribolova i ribarske industrije.[1] Oslo i Göteborg jedini su veliki gradovi u regiji Skagerraka.
Tjesnac je vjerojatno dobio ime po Skagenu, gradu u blizini sjevernog rta Danske, a sufiks -rak znači „ravni plovni put”.
Skagerrak je bio jedini plovni put prema Baltičkom moru sve do izgradnje kanala Eider 1784. godine. Tijekom oba svjetska rata tjesnac je imao stratešku važnost za nacističku Njemačku.
Skagerrak je stanište otprilike 2000 morskih vrsta, uključujući jedinstvenu vrstu atlantskog bakalara. Morsko dno mu je i pješčano i kamenito, a na njemu su se razvili jedinstveni hladnovodni koraljni grebeni. Institucije i udruge za zaštitu okoliša izrazile su zabrinutost zbog sve većeg pritiska na ekosustav kao posljedica intenzivnih gospodarskih aktivnosti i klimatskih promjena. U području Skagerakka postoji nekoliko zaštićenih morskih područja, najvažniji od kojih su Nacionalni park Ytre Hvaler u Norveškoj i Nacionalni park Kosterhavet u Švedskoj.